Hrana je jedini izvor energije koji nas održava u životu i omogućava sve funkcije našeg organizma.
Energetska vrednost ishrane izražava se u kilokalorijama ili kilodžulima. Jedna kilokalorija (kcal) sadrži 4,2 kilodžula (kJ). U govoru o ishrani, najčešće se koriste kilokalorije, koje kraće jednostavno nazivamo kalorijama.
Osnovni makronutrijenti – ugljeni hidrati, masti i proteini, jesu i osnovni prehrambeni izvori energije. Ugljeni hidrati i proteini sadrže 4 kalorije po gramu, dok jedan gram masti daje 9 kalorija.
Dnevne potrebe svakog čoveka za energijom zavise od njegovog uzrasta, pola, visine, telesne mase i količine dnevnih aktivnosti kojima se bavi.
Za dugoročno održavnje telesne težine treba unositi tačno onu količinu kalorija koja zadovoljava naše potrebe za energijom, tako da nismo ni u kalorijskom deficitu ni u suficitu.
Body Mass Index ( stepen uhranjenosti pojedinca )
Validan je za osobe starije od 20 godina. Računa se tako što se telesna masa osobe u kilogramima, podeli sa kvadratom visine u metrima.
Kriterijumi: Do 18,5 – pothranjenost, 18,5 – 24,9 normalna uhranjenost, 25 – 29,9 prekomerna TM, 30 – 39,9 značajna gojaznost, preko 40, extremna gojaznost
Dnevne kalorijske potrebe računaju se po Haris-Benediktovoj formuli. Prvi korak je određivanje nivoa bazalnog metabolizma (BM).
Za žene:
BM = 447,593 + (9.247 x telesna masa u kg) + (3,098 x visina u cm) – (4,330 x starost u godinama)
Za muškarce:
BM = 88.362 + (13.397 x telesna masa u kg) + (4.799 x visina u cm) – (5.677 x starost u godinama)
Zatim se dobijene vrednosti množe sa indeksom dnevne fizičke aktivnosti, da bi se dobile dnevne kalorijske potrebe (DKP)
Bez značajnih fizičkih aktivnosti: DKP = BM x 1,2
Laka fizička aktivnost (1-3 puta sedmično): DKP = BM x 1,375
Umerena fizička aktivnost (3-5 puta sedmično): DKP = BM x 1,55
Obimna fizička aktivnost (6-7 puta sedmično): DKP = BM x 1,725
Veoma obimna fizička aktivnost (dvaput dnevno, ili vrlo teške vežbe): DKP = BM x 1,9
Određeni broj nutricionista ovako dobijeni rezultat množe sa 1,1 čime se uračunava i energija utrošena na varenje hrane.
Ukoliko postoji potreba za regulacijom telesne težine, tj. u slučaju gojaznosti, pri izračunavanju dnevnih kalorijskih potreba možemo umesto stvarne telesne težine u formulu uvrstiti idealnu telesnu težinu. Takvim kalorijskim unosom bi se naša telesna težina s vremenom postepeno približavala idealnoj i takav kalorijski unos može da bude temelj za dugoročni režim pravilne ishrane kojim bi se održavala zdrava telesna težina.
Sledi pregled kalorijske vrednosti nekih od najčešćih namirnica:
| Namirnica | Kalorije u 100 g: |
| paradajz | 18 |
| šampinjoni | 15 |
| krastavac | 12 |
| paprika | 20 |
| luk | 40 |
| šargarepa | 41 |
| breskve | 42 |
| pomorandže | 43 |
| jabuke | 55 |
| trešnje | 63 |
| oslić | 76 |
| krompir | 80 |
| grašak (svež) | 84 |
| banane | 92 |
| sardine | 135 |
| posna teletina | 135 |
| pastrmka | 138 |
| junetina (prosek) | 140 |
| jaja | 144 |
| pileće belo meso | 155 |
| hleb polubeli | 220 |
| svinjska plećka | 265 |
| med | 302 |
| pasulj (suvi) | 350 |
| šećer | 399 |
| čokolada mlečna | 550 |
| ulje | 884 |