Reč odojče se koristi za decu, a odnosi se na period od njihovog rođenja do vremena kada prestanu da sisaju. Ishrana u prvim mesecima je  veoma važna jer deca tada rastu brže nego u bilo kom periodu života. Glava odojčeta je nesrazmerno veća u odnosu na telo, mozak se brzo razvija, pa odojče ima velike potrebe za esencijalnim hranljivim materijama. Organi za varenje u prvim mesecima života, sposobni su da razgrađuju belančevine, proste ugljene hidrate i emulgovane masti, dok skrob i druge masti ne mogu da vare. Procenat vode u organizmu odojčeta je znatno veći nego kod odraslih ljudi, pa treba voditi računa da ne dođe do dehidratacije. Takođe, mišići su slabije razvijeni, količina potkožnog masnog tkiva je mala, a kosti nisu sasvim okoštale, pa nam to sve ukazuje da je ishrana odojčadi veoma važna i specifična.

Osnova ishrane odojčadi je mleko. Po vrsti mleka koje se koristi, ishrana odojčadi može da bude: prirodna ishrana (dojenje), veštačka ishrana (koristi se neko drugo mleko) i mešovita ishrana (majčino mleko se dopunjava nekim drugim mlekom).  Osim toga ishrana odojčadi može da sadrži i vitaminske  dodatke , voćne sokove, kaše, i druge namirnice.

Prirodna ishrana-dojenje

Dojenje je najbolja hrana za odojče, jer je prilagođena potrebama i mogućnostima njegovog digestivnog trakta. Dojenje je neophodno, bar u prvim mesecima života, pod uslovom da je majka zdrava. Prednosti dojenja su mnoge, pre svega se odnose na sastav i hranjivu vrednost majčinog mleka, jer se na taj način štiti dete od bakterijskih infekcija i alergija. Takođe, podoji su vrlo jednostavni, omogućava se pravilan razvoj vilica, kostiju i mišića lica, na kraju dojenje je i najekonomičniji način ishrane.

Kada se govori o sastavu majčinog mleka treba napomenuti da se prvih dana nakon porođaja luči kolostrum, koji sadrži više proteina, vitamina i zaštitinih materija od zrelog mleka, ali ima manje šečera i masti. Od proteina u majčinom mleku ima dosta laktoalbumina koji se lako vare. Od šečera zastupljena je laktoza, koje ima 2 puta više nego u kravljem mleku. Masti majčinog mleka imaju dosta esencijalnih masnih kiselina. Od mineralnih materija zastupljeni su kalcijum, kalijum, natrijum, magnezijum, dok gvožđa nema dovoljno. Kada su vitamini u pitanju u sastav majčinog mleka ulaze vitamini A, C, riboflavin, a vitamina D ima u maloj količini. Veoma značajnu ulogu u sastavu majčinog mleka imaju zaštitne materije, antitela, imunoglobulini, limfociti, koji povećavaju otpornost deteta prema infekcijama.

Dete treba hraniti onda kada je gladno, a u prvim mesecima dojenje treba da traje kraće i u pravilnim razmacima 3-4 puta dnevno.

Veštačka ishrana

Veštačka ishrana podrazumeva ishranu odojčeta sa nekim drugim mlekom, osim majčinim, najčešče je to kravlje ili adaptirano mleko. Za ovakvu vrstu ishrane je potrebno dosta vremena, više novca i znanja. Kravlje mleko ima tri puta više belančevina i mineralnih soli od majčinog, ali je kvalitet slabiji, jer sadrži manje količine lako svarljivih laktoalbumina i laktoglobulina. Masti u kravljem mleku su takođe slabijeg kvaliteta jer imaju manje esencijalnih masnih kiselina. Ugljenih hidrata ima manje u kravljem nego u majčinom mleku, pa treba dodavati šečer. U kravljem mleko ima nedovoljno vitamina C i D, kao  i gvožđa.

Mleko u prahu dobija se posebnim postupcima, lako je svarljivo i može duže da traje, mešanjem sa vodom dobije se nerazblaženo kravlje mleko.

Adaptirana mleka dosta su  pogodna za ishranu zbog svog sastava i jednostavne pripreme, a pripremaju se prema priloženom uputstvu. Kod adaptiranih mleka smanjena je količina  proteina koja se teže vare, a deo masti je zamenjen biljnim mastima. Adaptirano mleko se obogaćuje sa gvožđem i vitaminima. Visoko adaptirana mleka su predviđena za uzrast do 6 meseci, dok su delimično adaptirana mleka predviđena za uzrast preko 6 meseci.

Mešovita ishrana

U prvih 6 meseci primenjuje se kada majka nema dovoljno mleka, pa se dete istovremeno hrani i majčinim i nekim drugim mlekom. Izbor drugog mleka isti je kao kod veštačke ishrane. Dodavanje druge vrste mleka može da bude na dva načina: Posle svakog podoja, odojčetu još damo neku drugu vrstu mleka ili majka za jedan obrok doji dete, a sledeći put dodaje i neku drugu vrstu mleka.

DOHRANJIVANJE

Kada ishrana mlekom nije potpuna, vrši se dohranjivanje. Čak i kada je mleko zadovoljavajućeg kvaliteta, postepeno se uvode i druge namirnice u ishranu. Tako se od druge nedelje može davati vitamin D ( AD kapi ), takođe mogu se davati od drugog meseca, voćni, prirodni, sokovi od limuna ili pomorandže, koji se razblaže sa istom količinom prokuvane vode, pri čemu se doda i malo šećera. Davanje kašica može da  počne posle četvrtog meseca ili  najkasnije od šestog. Kaša je u početku od voća i povrća, međutim treba napomenuti da do uvođenja nove namirnice treba da prođe najmanje nedelju dana, da bi se odojče priviklo na novi ukus i da bi došlo do adaptacije digestivnog trakta. Voćne kaše se u početku daju vrlo razređene sa sokom u kome su kuvane, kasnije su kaše sve gušče i daju se u većoj količini. Uvođenje povrća je slično, prvo se daje lako svarljivo povrće, npr. šargarepa, dobro propasirana, u manjim  i razblaženim količinama, posle se povećava i količina i gustina. Nakon 5-6 meseci uvodi se i žumance, a nakon 6 meseci meso i  riba. Žumance se daje tvrdo kuvano u maloj količini, u početku, posle se povećava, meso se daje naizmenično sa žumancetom u manjoj količini. Žumance i meso se pasiraju, pri čemu se mora voditi računa da namirnice budu sveže i higijenski ispravne. Između četvrtog i petog meseca odojčetu se može spremiti i mlečna kaša. U zašećereno kravlje mleko se doda pšenični ili kukuruzni griz, kuva se dvadesetak minuta. Daje se jednom dnevno, i na taj način se postepeno zamenjuje jedan mlečni obrok.

Dakle, sa navršenih 6 meseci mleko više nije dovoljna hrana, pa se počinju  dodavati i neke druge namirnice, što postepeno dovodi do ukidanja podoja. Kada se započne ukidanje podoja najbolje je da se vrši ukidanje po jednog podoja mesečno uz postepeno uvođenje druge hrane, što omogućava detetu navikavanje na nove namirnice kao i samog organizma na varenje hrane.