Racionalnost predstavlja odnos između količine unete hrane i količine utrošene energije u organizmu za odgovarajuće procese, a to su: termoregulacija, rad unutrašnjih organa, fizička aktivnost, itd. Odstupanje od ove ravnoteže dovodi do preobilne ili nedovoljne ishrane. Racionalna ishrana istovremeno znači uzimanje namirnica koje su jeftinije, ali jednako vredne tako da se ne umanjuje nutritivna vrednost jela.

Jedan od glavnih uzroka prekomerne telesne težine i gojaznosti je upravo neracionalnost. Čak i ako je naša ishrana raznovrsna i zdrava, ukoliko unosimo više hrane od naših potreba, dolazi do gomilanja masnih naslaga.

Pri izradi individualnih dijeta nutricionista tačno utvrđuje kolike su dnevne potrebe pojedinca u pogledu kalorija, kao i svih nutrijenata. Zatim se određuje unos u skladu sa ciljem koji se želi postići. Ako je cilj smanjenje prekomerne telesne mase, određuje se kalorijski unos koji je manji od potrošnje, ali pritom potrebe za svim nutrijentima moraju da budu zadovoljene.

Izvan konteksta pridržavanja konkretnog režima ishrane, ljudima se preporučuje da jedu polako i da prestanu da jedu čim se javi osećaj sitosti. Takođe preporučuje se ishrana kod kuće, zbog toga što se tako olakšava kontrolisanje veličine obroka.