U današnje vreme, značajan udeo u ishrani većine ljudi čini industrijski prerađena hrana. Takođe, stopa gojaznosti i metaboličkih poremećaja nikad nije bila veća. Da li su te dve pojave povezane?
Prehrambena industrija je nastala kao odgovor na potrebe zaposlenih i zauzetih ljudi za brzim, spremnim obrocima, koji ne zahtevaju puno vremena i truda da se pripreme. Međutim s vremenom je prehrambena industrija dovela i do promene naših navika i sveukupnog odnosa prema hrani, te uz ostale faktore doprinela i porastu gojaznosti.
Da bi se snabdelo veliko tržište i da bi se pritom osigurao profit, često se pribegava žrtvovanju kvaliteta. Zatim se realno nekvalitetni proizvodi rafinišu i poboljšavaju kroz razne industrijske procese u kojima može da dođe do gubitka vitamina i minerala, a uz to se dodaju i razni emulgatori, konzervansi i aditivi zarad poboljšanja ukusa, izgleda i ostalih svojstava proizvoda i produženja njegove trajnosti. Tako je finalni proizvod često vrlo atraktivan, ukusan, lepo upakovan i prezentovan, a suštinski nutritivno vrlo siromašan. Iz tog razloga u zemljama engleskog govornog područja prisutan je izraz „junk food“ – „hrana đubre“, kojim se opisuju razni industrijski snekovi, grickalice, keks i sl. To su namirnice sa velikom energetskom, a malom nutritivnom vrednosti, pune tzv. praznih kalorija. Tu spadaju gotovo sve vrste keksa, industrijske grickalice, većina kupovnih slatkiša i deserta, većina industrijskih mesnih prerađevina, kupovni voćni sokovi i sirupi i sl.
U najčešće loše dodatke u industrijskim prehrambenim proizvodima spadaju:
- hidrogenizovana biljna mast (u keksu, grickalicama, slatkišima), štetna zbog prisustva trans masnih kiselina koje smanjuju dobar, a povećavaju loš holesterol, te povećavaju rizik od arterioskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti
- visokofruktozni sirup (prisutan u sokovima, gaziranim sokovima, raznim bezalkohilnim pićima), loše utiče na metabolizam ugljenih hidrata, te na nivo triglicerida i holesterola
- prosti šećeri uopšte (u slatkišima, keksu, sokovima) – visoki energetski sadržaj, ali ne zasićuju, jer usled naglog lučenja inzulina izazvanog naglim prilivom šećera dolazi do naknadnog pada šećera, te ponovnog osećaja gladi, vrlo brzo nakon konzumacije
- natrijum glutaminat – u začinima tipa vegete, supama u kesici i sl. nepovoljan uticaj na nervni sistem
- Višak soli – grickalice, mesne prerađevine, i sl.
- nitriti, konzervansi – česti u mesnim prerađevinama, potencijalno kancerogeni
S druge strane, nutritivni deficiti u industrijskim namirnicama su očiti:
- Smanjena količina vitamina u voćnim sokovima u odnosu na voće
- Manjak biljnih vlakana
- Takođe manja količina ostalih fitonutrijenata i antioksidansa
- Manjak proteina, a višak masti, u mesnim prerađevinama u odnosu na meso
Kao odgovor na početno pitanje, zbog svoje velike dostupnosti, relativno niske cene, velike kalorične vrednosti, te male hranljive vrednosti i zasitljivosti koja nas tera da jedemo često, industrijski prehrambeni proizvodi su sigurno jedan od značajnih faktora u svetskoj epidemiji gojaznosti.
Da li to znači da treba da izbegavate sve industrijske prehrambene proizvode?
I da i ne. Nije sva prehrambena industrija loša. Generalno, što se proizvod više udaljava od svog prirodnog stanja, a više približava nekoj marketinški atraktivnoj zanimaciji, to su veći izgledi da ga treba izbegavati. U industrijske proizvode koji su relativno prihvatljivi sa nutricionističke tačke gledišta spadaju:
- većina proizvoda industrije mleka
- integralne testenine
- pivo, vino, prirodna alkoholna pića
- ulja (mada treba dati prednost maslinovom ulju u odnosu na suncokretovo)
- brašno i šećer (opet, prednost dati integralnom brašnu)
- smrznuto povrće
- ribe u konzervi
- crna čokolada
- kvalitetna čista mlečna čokolada (umereno, ne više od 25 grama dnevno)
Šećer na listi prihvatljivih proizvoda?! Jeste, zato što za čist šećer znate da je šećer i on ne pretenduje da bude nešto drugo. Kada se upotrebljava u razumnoj količini, npr. za zaslađivanje kafe, dve male kašika dnevno, ne predstavlja nikakav zdravstveni rizik.
S druge strane, sledeće proizvode, najbolje bi vam bilo da potpuno izbacite iz svog jelovnika:
- grickalice tipa flipsa, čipsa, krekera i sve njima srodno
- keks, pa čak i neke vrste koje se reklamiraju kao zdrave… možete ih konzumirati ponekad kao desert, u maloj količini, ali keks nikada ne bi trebalo da bude zamena za obrok ili osnov ishrane
- supe u kesici
- većina mesnih prerađevina. Dakle izbacite iz jelovnika: viršle, parizer, razne salame, kobasice, paštete i sl.
- slatkiši, razne vrste punjenog keksa, napolitanke, vafli, punjene čokolade, male čokoladice i sl… (možete se počastiti u izuzetnim prilikama uz svest da to što jedete nije preporučljivo sa nutritivne tačke gledišta)
- kupovni voćni sokovi kao i svi gazirani sokovi
Ako budete nastojali, kad god ste u mogućnosti, da kupujete sirove neobrađene namirnice (voće, povrće, ribu, meso, mleko, jaja…), te od njih pravite prave, nutritivno bogate obroke, a izbegavate sve industrijske prerađevine, sigurno ćete doprineti vlastitom zdravlju, a vrlo verovatno i izgubiti nekoliko kilograma. Dajte prednost svežim namirnicama, a industrijskim proizvodima pribegavajte samo kada nemate drugu alternativu.