Na osnovu principa pravilne ishrane, može se ustanoviti da li je određeni prehrambeni režim valjan ili nije. Sledeći principi zajednički su za većinu načina ishrane koje možemo nazvati pravilnim (izuzetak su određene specijalne medicinske dijete, koje imaju posebne principe):
- Racionalnost: predstavlja odnos između količine unete hrane i količine utrošene energije u organizmu za odgovarajuće procese, a to su: termoregulacija, rad unutrašnjih organa, fizička aktivnost, itd. Odstupanje od ove ravnoteže dovodi do preobilne ili nedovoljne ishrane. Racionalna ishrana istovremeno znači uzimanje namirnica koje su jeftinije, ali jednako vredne tako da se ne umanjuje nutritivna vrednost jela.
- Raznovrsnost: podrazumeva da se unose namirnice iz što većeg broja različitih grupa namirnica, kao i da se unutar pojedinih grupa ne ograničavamo uvek na iste namirnice. Tako se osigurava dobra pokrivenost svim potrebnim hranljivim materijama: proteinima, ugljenim hidratima, mastima i esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima i mineralima.
- Uravnoteženost ili umerenost: znači da treba da postoji ravnoteža ili balans između raznih grupa namirnica, tj. da grupe namirnica, kao i glavni nutrijenti budu zastupljeni u našoj ishrani u onim količinama koje su u skladu sa potrebama organizma. Ishrana ne sme biti ni preobilna niti nedovoljna, ne samo u energetskom smislu, već i u pogledu i drugih hranljivih sastojaka, posebno vitamina i minerala. I preobilna i nedovoljna ishrana mogu dovesti do različitih poremećaja u organizmu i slabljenja njegove vitalne sposobnosti.
- Ravnomernost: odnosi se na učestalost obroka i zahteva da se jede po odgovarajućem dnevnom rasporedu. To mogu da budu tri glavna obroka, ili pet obroka (sa dve užine), ali bitno je da se obroci uzimaju redovno, i da se jede samo u okviru obroka.
Add a Comment
You must be logged in to post a comment