Zobene pahuljice

Zašto treba češće konzumirati zob?

Ovas ili zob je jedna od žitarica koju bi svakako trebalo češće konzumirati zbog njenog sjajnog nutritivnog profila. Od svih žitarica sadrži najviše proteina, čak 17 grama na sto grama zobi. Takođe proteini iz zobi su biološki vrlo iskoristljivi i po kvalitetu nadmašuju proteine iz većine biljnih izvora i približavaju se proteinima životinjskog porekla. Zob dakle predstavlja sjajan izbor za sve one kojima je bitan visok unos proteina, a žele da smanje konzumaciju namirnica životinjskog porekla.

Od vitamina zob je bogata vitaminom B1 i drugim vitaminima B kompleksa, a od minerala, najviše manganom, magnezijumom i cinkom. 100 grama zobi zadovoljava 233% dnevnih potreba za manganom, 50% za magnezijumom i 42% a za cinkom. Takođe zob sadrži i značajne količine gvožđa (38% dnevnih potreba), pa se koristi i u lečenju malokrvnosti.

Zob je takođe veoma bogata biljnim vlaknima i naročito rastvorljivim biljnim vlaknima. Rastvorljiva biljna vlakna daju dugotrajan osjećaj sitosti, usporavaju varenje i smanjuju apetit. Zato je zob takođe odličan izbor ako se borite sa viškom kilograma. Takođe jedna vrsta biljnih vlakana, prisutna u zobi, beta-glukani, dokazano smanjuje ukpan holesterol i loš holesterol (LDL) i potencijalno smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Ovo su dovoljni razlozi da uvrstimo zob redovno u naš jelovnik. Evo nekih predloga kako pripremati i konzumirati zob.

Najlakši način je konzumiranje zobenih pahuljica za doručak. One mogu, ali i ne moraju termički da se obrade. Najčešće se konzumiraju sa toplim ili hladnim mlekom ili nekom drugom tečnošću.

Još bolje je kupiti zob u zrnu (još se prodaje i kao „zobena kaša“) i potopiti je preko noći, te zatim kuvati na isti način kao što se kuva pšenica ili pirinač. Zob se preko noći potopi, zatim se dobro ispere, a onda se kuva oko 60 minuta. Kuvana zob se koristi u kombinaciji sa povrćem u salatama i varivima ili kao prilog. Takođe, umesto pirinča, može se koristiti za pravljenje rižota. Rižoto od zobi je vrlo ukusna namirnica i odlično se slaže sa mesom.

Treba razlikovati zob od komercijalnih zobenih ili ovesnih kaša koje su popularne, ali koje ne preporučujem. One sadrže dosta dodatog šećera i drugih aditiva, a i cena im je visoka. Ako želite konzumirati zob, najbolje je da kupite ili čistu zob u zrnu (koja se takođe ponegde zove „zobena kaša“), ili čiste zobene pahuljice.

Još je važno pomenuti da zob ne sadrži gluten, tako da ljudi sa celijakijom i osetljivošću na gluten mogu da je konzumiraju. Zob ipak sadrži avenine na koje su određeni ljudi takođe osetljivi, ali je taj oblik osetljivosti znatno ređi od osetljivosti na gluten. U svakom slučaju ukoliko bolujete od celijakije ili imate neku alergiju ili intoleranciju na žitarice, ipak budite oprezni, jer zob može da bude kontaminirana i drugim žitaricama ukoliko su skladištene na istom mestu.

orah

Orasi – zimska riznica zdravlja

Dok još traju praznici i slave, verovatno ste se, češće nego obično, sladili nekom tortom ili kolačem, čiji su osnovni sastojak orasi. I premda znate da konzumiranje slatkiša nije najmudrije sa nutritivne tačke gledišta, povremeno konzumiranje domaćih kolača sa orasima, ukoliko niste veoma gojazni ili ukoliko ne patite od dijabetesa, neće vam škoditi.

Još bolje ako konzumirate same orahe. Oni sazrevaju u jesen, i najsvežiji i najukusniji su upravo u kasnom jesenjem i zimskom periodu. S vremenom mogu da užegnu, zato ih je najbolje konzumirati dok su relativno sveži.

Orasi su prava riznica zdravlja i jedna od najboljih namirnica za mozak. Jedan su od retkih pouzdanih biljnih izvora omega 3 masnih kiselina, i to alfa-linoleinske kiseline koja je naročito korisna za zdravlje srca i krvnih sudova. Osim toga orasi sadrže i značajne količine vitamina B1 (značajan za zdravlje nervnog sistema) i B6 (učestvuje kao kofaktor u brojnim enzimskim reakcijama i takođe značajan za nervni sistem), kao i folne kiseline (vitamin B9 – naročito značajan u trudnoći, za pravilan razvoj deteta). Od minerala sadrže velike količine magnezijuma (takođe značajan za nervni sistem i pomaže u borbi protiv stresa), mangana i bakra.

Orasi takođe sadrže i antioksidanse i fitonutrijente kao što su elaginska kiselina (potencijalno smanjuje rizik od srčanih bolesti i raka), katehin (takođe antioksidans dobar za kardiovaskularni sistem) i melatonin (omogućava dobar san i oporavak organizma, takođe ima antioksidantna svojstva).

Zdravstvene koristi od oraha uključuju: smanjenje nivoa lošeg holesterola (LDL), smanjenje rizika od pojave arterioskleroze, antiinflamatorno dejstvo, smanjenje rizika od raka (za ovo su potrebna dodatna istraživanja da bi se sa sigurnošću potvrdilo), poboljšanje memorije kod starijih, povećanje razumevanja i opšte funkcije mozga.

Orasi su takođe veoma hranljiva i kalorična namirnica, te ih je stoga dovoljno konzumirati u malim količinama. 100 grama oraha sadrži čak 654 kalorije, 65,2 grama masti, 13,7 grama ugljenih hidrata i 15,2 grama proteina. Da biste iskoristili sav nutritivni potencijal oraha, dovoljno je da ih dnevno konzumirate u količini 20-40 grama. U tom smislu, orasi predstavljaju idealan obrok za užinu, i mogu se kombinovati i sa nekom voćkom. Konzumacija preko ove količine se ne preporučuje, zbog velike energetske vrednosti oraha, kao i zbog značajne količine masti koju oni sadrže.

Što se oraha tiče glavna upozorenja se odnose na njihov alergeni potencijal. Ljudi koji su alergični na orahe ne smeju ih konzumirati, a takođe kada prvi put dajete detetu da jede orahe, morate biti oprezni i paziti na znake moguće alergije. Ukoliko se alergija pojavi neophodna je hitna lekarska intervencija. Takođe kod beba i male dece postoji mogućnost davljenja orasima, zato dok se dete ne navikne na njih treba da ih jede samo u prisustvu roditelja.  Drugo upozorenje se odnosi na kvalitet oraha. Pre kupovine obavezno ih probajte da vidite da li su dobrog ukusa. Ukoliko je ukus ili miris neprijatan, moguće je da su orasi stari ili užegli, i takve orahe nemojte konzumirati.

mandarina

Sezona mandarina – ne propustite da uživate u ovom slasnom zimskom voću

Jedno od osnovnih načela u izboru voća i povrća jeste seznosko načelo. U pravilu najbolje je jesti ono voće i povrće kojemu je trenutno aktuelna sezona, jer je ono sveže i dozrelo u prirodnim uslovima, bez upotrebe stalkenika i bez potrebe da se uvozi iz dalekih krajeva ili dugo čuva u hladnjačama. U ovim jesenjim danima sezona je mandarina i drugog citrusnog voća. One se uvoze iz relativno bližih zemalja, sada su najsvežije i najukusnije, a svojim nutritivnim svojstvima predstavljaju idealno voće za zimu.

Mandarine imaju više antioksidansa od narandži, takođe predstavljaju odličan izvor vitamina C (26 miligrama na sto grama). 2-3 mandarine srednje veličine pokrivaju kompletene dnevne potrebe za vitaminom C, što je zimi naročito bitno zbog jačanja imuniteta. Osim toga mandarine su vrlo sočno voće, obiluju vodom i time doprinose hidriranju organizma, a u kalorijskom pogledu nisu problematične jer sa 53 kalorije na sto grama, omogućuju da se njima bez ustezanja sladimo, te su one idealna užina ili desert u hladnijoj polovini godine. Mandarine takođe snižavaju loš holesterol, a i podstiču probavu zbog svog sadržaja dijetnih vlakana (3 grama na sto grama voća)

Osim mandarina sezona je i ostalog citrusnog voća, limuna, narandži, grejpa, međutim mandarine sam izdvojio jer njih uglavnom nema u ostatku godine (za razliku od narandži koje su uvek dostupne), a predstavljaju i lokalno južno voće. Tako se mandarine mogu uzgajati i u Crnoj Gori, Hercegovini, Grčkoj i ostalim susednim zemljama sa izlazom na more, što je svakako prednost u odabiru namirnica.

Često smo zauzeti i okupirani raznim obavezama pa propustimo priliku da uživamo u sezonskom voću. Iskoristite ove dane i uživajte sada u mandarinama i drugom citrusnom voću dok im je sezona u punom zamahu.

sardine

Sardine i girice – prava superhrana

Svima je poznato koliko je veliki značaj ribe u našoj ishrani, međutim jednako je bitan i izbor vrste ribe. U izboru ribe, obraćamo pažnju na elemente kao što su cena, hranjljiva vrednost, te količina žive. Određene morske ribe često imaju povećanu količinu žive, te se zbog toga njihova konzumacija mora ograničiti. Po pravilu što je riba veća, to ima veću koncentraciju žive, jer se u procesu bioakumulacije toksične materije najviše skupljaju u onim organizmima koji su na vrhu lanca ishrane. Tako se meso ajkule ne preporučuje više od jednom mjesečno, a trudnice ne bi trebalo uopšte da ga jedu. Sardine i girice su u tom pogledu najbolji izbor, jer imaju ubedljivo najmanju koncentraciju žive u sebi. Stoga nema potrebe ni za kakvim ograničenjem konzumacije. Osim toga, sardine i girice, koje imaju puno sitnih kostiju (te kosti se jedu), odličan su izvor kalcijuma, neophodnog za vaše kosti, kao i za funkciju nervnog sistema. Sardine se naročito preporučuju ljudima koji iz nekog razloga ne mogu da konzumiraju mleko i mlečne proizvode, kao odličan alternativni izvor kalcijuma. Sardine su takođe sjajan izvor omega 3 masnih kiselina, koje su dobre i za kardiovaskularni i za nervni sistem, te smanjuju loš holesterol i trigliceride. Tu je takođe značajna količina vitamina B12 i vitamina D.

Na kraju, velika prednost sardina je i njihova jako povoljna cena i velika dostupnost. U svakoj ribarnici naći ćete smrznute girice koje se jako lako spremaju. Sardine u konzervi su takođe sjajan izbor za doručak, jer se one konzerviraju sterilizacijom na visokim temperaturama i nemaju konzervansa i aditiva. Međutim, nisu ni sve konzerve iste. Dajte prednost sardinama u maslinovom ulju, jer je ono mnogo zdravije od često neproverenog sojinog ulja koje je veoma zastupljeno na tržištu.

Da rezimiramo, sardine su prava superhrana i znatno bolje od drugih konzerviranih riba poput tunjevine jer:

  • imaju najmanju koncentraciju žive i drugih kontaminanata
  • odličan su izvor omega 3 masnih kiselina
  • odličan su izvor kalcijuma
  • visoka koncentracija vitamina D i B12
  • niska cena i velika dostupnost